Historija Agencije
Saznajte više
2001
Usvojen zakon o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine. Usvojen Zakon o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka koji reguliše uspostavljanje i funkcionisanje Glavnog centra za obradu podataka na nivou BiH, koji vodi različite evidencije o državljanima BiH, kao i pravila o pristupu, razmjeni i zaštiti tih podataka.
2002
Odluka o uspostavljanju Direkcije za implementaciju CIPS projekta je dokument koji je donijelo Vijeće ministara BiH 29. aprila 2002. godine, a objavljena je u Službenom glasniku BiH broj 12/02. Ovom odlukom je osnovana Direkcija kao privremena institucija sa zadatkom da uspostavi sistem centralne evidencije i razmjene podataka o državljanima BiH, kao i da izda lične karte i pasoše sa biometrijskim podacima.
Direkcija je osnovana kao privremeno tijelo i bilo je planirano da nakon završetka implementacije CIPS projekta prestane sa radom. Međutim, svojim aktivnostima od 2002. godine i kroz različite odluke Vijeća ministara, Direkcija CIPS je prerasla svoju prvobitnu namjenu, provela je mnogo više projekata nego što je to bilo predviđeno i održavala je veliki sistem.
Direkcija za implementaciju CIPS projekta (Citizen Identification Protection System) je bila privremena institucija koja je osnovana 2002. godine sa zadatkom da uspostavi sistem centralne evidencije i razmjene podataka o državljanima BiH. Direkcija je transformirana u Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) 2008. godine.
2003
Početak rada nadležnih organa na zaprimanju zahtjeva za izdavanje LK I VD
Početak svakodnevne distrubucije dokumenata na lokacije nadležnih organa (jedno vozilo Fiat brava)
Nabavljena tri vozila SEAT INCA za distribuciju dokumenata
Početak projekta centralizovane personalizacije pasoša
2004
Početak rada u četvorobrigadnom (24/7) sistemu na personalizaciji ličnih karata i vozačkih dozvola. U 2004. godini urađeno 1.540.000 LK i 650.000 VD
Završen proces centralizacije personalizovanja pasoša. Sa svih lokacija nadležnih organa prikupljeni su bjanko obrasci pasoša i oprema za personalizaciju pasoša i smješteni u Centar za personalizaciju.
2005
Adaptacija prostora u Centru za personalizaciju za potrebe projekta registracije vozila
2006
Provedene aktivnosti na izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i uveden sistem pasivne registracije birača u Bosni i Hercegovini što je bio osnov za osnivanje evidencije Centralnog biračkog spiska. Prelazak na pasivnu registraciju birača u BiH za potrebe vođenja centralnog biračkog spiska koji podrazumijeva upotrebu podataka iz centralne evidencije podataka o prebivalištu i boravištu državljana BiH koja se vodi u okviru CIPS projekata.
CIPS evidencija predstavlja novu polaznu osnovu za formiranje Centralnog biračkog spiska – CBS svih državljana BiH sa pravom glasa. Iz ove evidencije se mogu obezbijediti relevantne i ažurne činjenice koje predstavljaju osnove za utvrđivanje biračkog prava za svakog građanina Bosne i Hercegovine.
Sa usvajanjem ove osnove za formiranje centralnog biračkog spiska prestala se koristiti postojeća evidencija CBS koju je vodila Izborna komsija BiH.
Na osnovu toga Direkcija za implementaciju CiPS projekta, a poslije toga i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u skladu sa zakonom pruža aktivnu podršku na provođenju izbora u Bosni i Hercegovini kroz opće izbore provedene 2006, 2010, 2014, 2018. i 2022. godine, kao i lokalne izbore provedene 2008, 2012, 2016. i 2020. godine.
Tokom 2006. pokrenute su i prve aktivnosti na izgradnji backbone informacionog i telekomunikacionog sistema koji će uvezivati sve lokacije za izdavanje ličnih dokumenata, lokacije nadležnih organa i policijskih organa kao i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV). CIPS SDH mreža podrazumijevala je cjelokupni komunikacijski sistem koji se sastoji od transportne i pristupne mreže, a koristi se za povezivanje institucija u Bosni i Hercegovini. Ideja i koncept uspostave mreže u CIPS-u započet je radi omogućavanja brze, pouzdane i jeftine konekcije za institucije Bosne i Hercegovine.
2007
Direkcija ima ključnu ulogu u provođenju mjera potrebnih za viznu liberalizaciju kroz poboljšanje sistema za izdavanje ličnih dokumenata. Uspostavlja se institucionalni okvir za sistem identifikacionih dokumenata u BiH u skladu sa Evropskom regulativom 2252 iz decembra 2004. godine, a sve kroz institucionalno rješavanje statusa Direkcije za implementaciju CIPS projekta. U ovoj godini se provode sve pripremne aktivnosti u cilju utvrđivanja organizacije i predlaganja zakonskih rješenja u cilju uspostave Agencije.
Provode se značajne aktivnosti na poboljšanju zakonske regulative koja se tiče JMB, ličnih karata državljana BiH, prebivališta i boravišta koji su osnov za izdavanje putnih isprava, odnsono uspostavu i efikasno upravljanje tzv. lanca identiteta.
Utvrđuju se i donose konkretni planovi vezani za početak izdavanja biometrijskih putnih isprava, odnosno konkretne aktivnosti vezane za izmjene Zakona o putnim ispravama.
U mjesecu novembru zvanično je predstavljena nova mreža – SDH mreža). SDH mreža je jedno od strateških pitanja i resursa koji omogućuje djelotvornu razmjenu podataka, dokumenata, informacija i komunikacija između svih policijakih i sigurnosnih institucija u zemlji. Novouspostavljena mreža velikog kapaciteta, kao nezavisna i u vlasništvu institucije omogućuje brzu i sigurnu komunikaciju između krajnjih korisnika. Ovaj sistem je uspostavljen u dvije faze u prvoj su uvezani Ministarstvo sigurnosti BiH, SIPA, Granična policija BiH, kao i entitetske, kantonalne i policija Distrikta Brčko. U drugoj fazi mreža je proširena tako što su u istu uključeni sudovi i tužilaštva. Paralelno s ovim aktivnostima vođene su i aktivnosti na priključivanju gradskih i općinskih izbornih komisija na ovu mrežu te je u početnoj fazi to učinjeno na ukupno 52 lokacije u cilju podrške izbornom sistemu u BiH.
2008
U mjesecu julu 2008. usvojen je Zakon o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, čime je stvoren novi institucionalni okvir i temelji za dalji razvoj u smislu izdavanja ličnih dokumenta, vođenja evidencija i razmjene podataka, kao i uspostavljanja novih rješenja i usluga u vezi s nadležnostima Agencije.
Pred Agenciju je stavljen značajan zadatak kroz Mapu puta prema ukidanju viznog režima za Bosnu i Hercegovinu, kroz ispunjenje zadataka vezanih za sigurnost dokumenta. Agencija je bez odlaganja poduzela aktivnosti na uvođenju sistema i izdavanju putnih isprava u skladu sa ICAO standardima EC, kroz uvođenje podataka o otisku prsta i biometrijskih slika. Agencija je u saradnji s nadležnim organima počela sa aktivnostima na osiguravanju odgovarajuće implementacije administrativnih mjera kojima se osigurava integritet procesa personalizacije i distribucije. Uspostavljeni su programi i pokrenuti procesi obuke, kao i etički kodeksi o antikorupciji službenika koji rade u sistemu ličnih dokumenta. Također, poduzete su mjere na uspostavi sistema i evidencija o izgubljenim i ukradenim dokumentima. Izvršene su dodatne aktivnosti na podizanju sigurnosti sistema i fizičke zaštite lokacija vezanih za procese izdavanja dokumenata.
U toku ove godine provedene su sve značajne aktivnosti na izradi internih akata i uspostavi organizacione strukture Agencije. Izvršene su pripreme za projektne zadatke uvođenja biometrijskih putnih isprava, prilagođavanju i migraciji internih sistema, kao i nabavci potrebne tehnologije i obrazaca za izdavanje biometrijskih putnih isprava.
2009
Migracija sistema Agencije: Proces migracije evidencija Direkcije za implementaciju CIPS projekta na jedinstvenu platformu započet je još 2008. godine kao redovna aktivnost Direkcije. Migracije su obuhvatile evidencije jedinstvenog matičnog broja, prebivališta i boravišta, lične karte i lične karte za strance.
Uspostavljaju se nove evidencije: Evidencija putnih isprava, Evidencija za registraciju vozila i Evidencija novčanih kazni i prekršajnih evidencija su uspostavljene zajedničkim naporima inženjera Direkcije CIPS i MUP-ova, u određenim segmentima i uz podršku outsource kompanija.
Usvajanje podzakonskih akata: Agencija je inicirala mnogobrojne izmjene zakona i podzakonskih akata koji uređuju oblast identifikacionih dokumenata i usvojila mnogobrojne podzakonske akte koji se odnose na rad Agencije, posebno one koji se tiču sigurnosnih aspekata i koji su neophodni za proces izdavanja biometrijskih putnih isprava, kao i liberalizaciju viznog režima.
Početak izdavanja biometrijskih pasoša: Početak izdavanja biometrijskih pasoša predstavlja još jednu aktivnost koja je započeta u periodu Direkcije za implementaciju CIPS projekta. Izdavanje biometrijskih pasoša je aktivnost koja je direktno vezana za liberalizaciju viznog režima. Prema prvobitnom planu koji je tadašnja Direkcija CIPS uputila prema Ministarstvu civilnih poslova BiH, plan početka izdavanja biometrijskih pasoša je bio kraj 2010. Nakon razmatranja na 12. sjednici Vijeća ministara, održanoj 31.5.2007. godine donesen je zaključak da se sve procedure moraju završiti do kraja 2009. godine. Kao što je i planirano, 1. Jula 2009. godine, počeo je sa radom sistem biometrijskih pasoša. U oktobru 2009. godine započelo je izdavanje biometrijskih pasoša sa elektronskim memorijskim elementom za građane BiH, a u decembru 2009. ekspertska komisija je izvršila posjetu i konstatovala je da sistem i način rada u BiH zadovoljava evropske standarde. U ovoj godini uspostavljen je sistem saradnje sa Interpolom.
Novi koncept registracije vozila: U toku 2009, od mjeseca septembra provedene su i aktivnosti na uvođenju novog koncepta registracije vozila u BiH. Agencija je u skladu sa svojim nadležnostima osigurala i distribuirala prema nadležnim organima nove dokumente za registraciju vozila u vidu potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji vozila i stiker naljepnica. Najznačajniji korak u ovom postupku je početak personalizacije registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH koje su zamijenile prvobitno rješenje. S novim konceptom dobili smo centralizovan način personalizacije registarskih tablica i centralizovan način osiguravanja i isporuke potrebnih dokumenata za vozila.
2010
Bezvizni režim: Agencija je bila jedan od ključnih aktera koji su građanima Bosne i Hercegovine obezbijedili bezvizni režim za zemlje Šengena, omogućavajući putovanje bez vize sa pasošima koji se personalizuju u okviru Agencije od 15.12.2010. godine.
Strategija razvoja: Usvojena je strategija razvoja Agencije do 2015. godine, kojom je Agencija pozicionirana kao ključna instituciju u oblasti identifikacionih dokumenata i elektronske vlade.
Biometrijski pasoš druge generacije: Svi pasoši izdati od 1. maja 2010. su pasoši druge generacije sa proširenom kontrolom pristupa (Extended Access Control -EAC), što Bosnu i Hercegovinu svrstava među prvih nekoliko zemalja u svijetu koje izdaju ovakav biometrijski pasoš.
Interni PKI sistem: Uvođenjem internog PKI sistema, Agencija je omogućila izdavanje smart kartica korisnicima sistema za pristup aplikacijama, korištenje mrežnih resursa, digitalno potpisivanje i enkripciju email-a i elektronskih dokumenata.
Sistem ličnih karata: Implementiran je sistem provjere biometrijskih podataka i za lične karte, unapređujući sigurnost sistema izdavanja ličnih dokumenata i integritet centralne evidencije.
2012
Usvojene su izmjene i dopune Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine. Shodno odredbama ovog zakona stvoreni su uvjeti za pripreme i početak izdavanja ličnih karata državljana Bosne i Hercegovine koje u sebi sadrže elektronski memorijski element. Zakonom je predviđeno da se građaninu može izdati lična karta sa elektronskim memorijskim elementom koji sadrži kvalifikovanu potvrdu koju upisuje Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine. Ovim su stvoreni uslovi za upis elektronskih certifikata u lične karte koje izdaje Agencija kao CA tijelo čime bi u potpunosti Agencija vršila i jednu od temeljnih nadležnosti iz zakona u smislu izdavanja elektronskih certifikata i elektronskih potpisa vezanih za oblast identifikacionih dokumenata.
2013
Uvedene elektronska lična karta i vozačka dozvola: Agencija je od mjeseca marta za državljane Bosne i Hercegovine započela personalizaciju ličnih karata koje sadrže elektronski memorijski element u koji se može upisati kvalifikovana potvrda koja sadrži elektronski potpis. Uvođenje elektronskih ličnih karata i novih vozačkih dozvola sa poboljšanim sigurnosnim elementima je doprinos sigurnosti ukupnog sistema ličnih dokumenata i jedna od garancija zadržavanja bezviznog režima za bh. građane. Međutim, u tom trenutku nedostatak podzakonskih i provedbenih akata koji su propisani Zakonom o elektronskom potpisu predstavljao je prepreku za Agenciju kako bi započela sa izdavanjem elektronskog potpisa. Ti akti će biti doneseni tek 2017. godine. Evropska komisija je pozitivno ocijenila početak izdavanja elektronskih ličnih karata u BiH, priznajući napredak u informacionom društvu i e-vladi.
Uvedene pogranične propusnice: Agencija je bila zadužena za idejni projekat izrade pograničnih propusnica za građane Republike Hrvatske koji žive u pograničnom području. U saradnji sa Republikom Hrvatskom, uspostavljen je sporazum o pograničnom prometu i ugovor o graničnim prelazima. Agencija je stvorila tehničke uslove za izdavanje pograničnih propusnica, obučila službenike i osigurala opremu Graničnoj policiji BiH. Agencija je zadužena za tehnički dio, odnosno perosonalizaciju pograničnih propusnica i vođenje centralnih evidencija.
2014 - 2015
Početak izdavanja nove generacije biometrijskih pasoša sa polikarbonatnom stranicom za podatke. Tahografske kartice – Pametni tahograf je druga generacija digitalnog tahografa (GEN2) koja je uvedena Uredbom (EU) 165/2014. Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o tahografima u cestovnom prometu.
Biometrijska putna isprava treće generacije (SAC) – pasoši najnovije generacije koji se personalizuju najsavremenijom tenologijom prema preporuci Međunarodne organizacije za civilni avionski saobraćaj. (ICAO)
Početak izdavanja nove generacije biometrijskih pasoša sa polikarbonatnom stranicom za podatke
Nabavka i isporuka:
- putnih listova za državljanje BiH Ministarstvu civilnih poslova,
- putnih listova za strance Ministarstvu bezbjednosti
2017 - 2018
U toku ove godine doneseni su provedbeni akti iz Zakona o elektronskom potpisu i to: Pravilnik o evidenciji ovjerilaca (“Službeni glasnik BiH” broj 14/17), Pravilnik o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa, sredstava za formiranje elektronskog potpisa i sistema certificiranja (“Službeni glasnik BiH” broj 14/17) i Pravilnik o bližim uslovima za izdavanje kvalifikovanih potvrda (“Službeni glasnik BiH” broj 14/17).
Na osnovu ovih provedbenih akata stvorili su se neophodni uslovi za početak aktivnosti vezanih za upis Agencije u evidenciju ovjerilaca, odnosno pripremi procesa, sredstava i ljudskih kapaciteta neophodnih za certificiranje i izdavanje elektronskog potpisa.
Poduzete su aktivnosti na uvođenju elektronskog potpisa. Uz podršku Delegacije Evropske unije osigurana su sredstva i podrška za provođenje projekta pripreme Agencije za certifikaciju i upis u evidenciju ovjeritelja.
2020
Agencija je tokom 2020.godine pokrenula niz aktivnosti vezanih za upis u registar ovjerilaca u Bosni i Hercegovini. Prema važećim propisima u Bosni i Hercegovini, upis u registar ovjerilaca vrši Ministarstvo prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, a na osnovu prethodno završenog procesa certifikacije CA tijela od strane nadležne certifikacione kuće u EU. Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je posredstvom IPA projekata obezbijedila određenu opremu i dodatna sredstva za sam proces certifikacije.
2021
2022
Agencija postala sertifikaciono tijelo: Od 15. aprila 2022. Agencija je upisana u evidenciju ovjerilaca i postala je ovlašćeno tijelo koje može da izdaje kvalifikovane potvrde u ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine (elektronski potpis) koje će biti punopravno priznate u pravnom prometu u Bosni i Hercegovini i van granica Bosne i Hercegovine. Sertifikati koji će se upisivati u ličnu kartu biće validni prilikom korištenja elektronskih usluga i usluga digitalnog potpisa koje mogu ponuditi svi pravni subjekti u Bosni i Hercegovini čime se na najbolji način promoviše digitalno društvo. Dobrobiti za državu, društvo i građane su višestruke, od kojih su svakako najbitnije dostupnost usluga građanima u bilo koje vrijeme i sa bilo kog mjesta, uz korištenje lične karte i računara, veća transparentnost institucija koje pružaju usluge te brže poslovanje.
Unapređeni tehnički uslovi za vođenje evidencija: U protekloj godini, Agencija je uspješno modernizovala svoje tehnološke resurse kroz implementaciju novih tehnoloških platformi, koristeći vlastite resurse. Osim što je poboljšala pojedine aplikacije nadogradnjom na napredniju tehnologiju, Agencija je razvila i potpuno nove aplikacije kako bi podržala određene složenije poslovne procese. Dodatni napori su uloženi u proširenje funkcionalnosti već postojećih aplikacija integracijom novih modula, čime je omogućena efikasnija razmjena podataka između korisnika. Sve ove aktivnosti su usmjerene ka modernizaciji tehnološke infrastrukture Agencije i unapređenju korisničkog iskustva pružajući im brži, efikasniji i intuitivniji pristup razmjeni i upravljanju podacima. Agencija nastavlja da teži konstantnom unapređenje kvaliteta usluga koje pruža svojim korisnicima te na optimizaciji internih procedura radi povećanja efikasnosti i produktivnosti.
Nesmetan proces izdavanja dokumenata: U 2022. godini, procesi personalizacije, tehničke obrade, skladištenja i transporta identifikacionih dokumenata, registarskih tablica, tahografskih kartica i pograničnih propusnica i dokumenata za registraciju vozila odvijali su se nesmetano, iako se Agencija suočavala s otežavajućim okolnostima zbog kašnjenja u odobravanju budžeta za tekuću godinu. Uprkos tome, Agencija je uspjela potpisati nephodne ugovore s dobavljačima i osigurati efikasnost i pouzdanost procesa izdavanja dokumenata.
Implementacija IPA II projekta: Kroz projekt IPA II (IPA 2017 i IPA 2019), Agenciji je isporučena oprema u vrijednosti od oko 4 miliona KM, što je značajno modernizovalo rad informacionog sistema Agencije. Prije svega, omogućen je brži i efikasniji rad svih informacionih sistema unutar Agencije, što je rezultiralo poboljšanom produktivnošću i boljim odzivom prema korisnicima. Osim toga, modernizacija informacionog sistema je donijela i poboljšanja u smislu sigurnosti podataka, čime se osigurava zaštita osjetljivih informacija i usklađenost sa najnovijim standardima u oblasti informacione sigurnosti. Efikasniji informacioni sistem omogućava lakšu integraciju sa drugim relevantnim institucijama ili partnerima, što poboljšava razmjenu informacija, te pruža Agenciji alate potrebne za brže donošenje odluka, bolje planiranje resursa i poboljšanu komunikaciju unutar organizacije. Sve ovo zajedno doprinosi povećanju efikasnosti i produktivnosti Agencije, što je ključno za njen uspjeh u obavljanju svojih funkcija i zadovoljavanju potreba korisnika.
Izvršen eksterni nadzor nad standardima ISO 27001 i ISO 9001: Agencija je bila podvrgnuta procesu eksternog nadzora za standarde ISO 27001 i ISO 9001, pri čemu je utvrđeno da se navedeni standardi u potpunosti primjenjuju, te su date preporuke za dalju optimizaciju korištenja resursa kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet radnih procesa u Agenciji. Dugogodišnja praksa ponovne sertifikacije po standardima ISO 27001 i ISO 9001 dodatno ističe posvećenost Agencije ka održavanju visokih standarda u svom poslovanju te stalnom poboljšanju čime se osigurava integritet, pouzdanost i sigurnost svih radnih procesa u Agenciji, što je od ključne važnosti u kontekstu upravljanja osjetljivim informacijama i pružanja visokokvalitetnih usluga.
2023
Obezbjeđene nove elektronske usluge za građane BiH: Tokom ove godine Agencija je osigurala nove elektronske usluge za građane Bosne i Hercegovine kao što su portal otvorenih podataka, javno objavljene elektronske usluge na internet stranicama Agencije te je započeta implementacija projekta elektronski identitet kojim će se omogućiti građanima BiH pristup različitim uslugama Agencije i drugih institucija. Jedna od najvažnijih elektronskih usluga u sklopu ovog projekta je udaljeno elektronsko potpisivanje dokumenata.
Uspješna implementacija IPA 2017 projekta: Završena je implementacija IPA projekta “Jačanje kapaciteta i informacionog sistema IDDEEA“. Kroz ovaj projekat Agencija je implementirala pravila, mehanizme i web alate za normiranje objavljivanja informacija od javnog značaja, poput podataka o određenih vrsta statističkih podataka, što će učiniti aktivnosti Agencije transparentnijim i efikasnijim, čime će se ojačati borba protiv korupcije i omogućiti napredak u ekonomskom razvoju i investicijama. Aktivnosti na poboljšanju usluga nadležnim organima pomoću resursa i softverskih paketa isporučenih kroz ovaj projekat se vrše kontinuirano. Pokrenute su i aktivnosti na razvijanju novih aplikativnih modula za razmjenu podataka između Centralne izborne komisije i IDDEEA u BiH, čime će se poboljšati efikasnost razmjene podataka između ove dvije institucije, posebno u generisanju centralnog biračkog spiska u BiH.
Stabilnost telekomunikacione mreže IDDEEA: Održavanje stabilnosti mreže i aktivno praćenje stanja, uprkos izazovima sa nedostatkom IT stručnjaka odvijalo se nesmetano. Dostupnost mreže je tokom cijele godine bila izvanredna, a monitoring i aktivno praćenje stanja na mreži vršeni su po principu 24/7. U cilju lakšeg upravljanja evidencijama i njihovim administriranjem vršen je razvoj novih i dorade i ažuriranja postojećih aplikacija sopstvenim resursima.
Personalizacija dokumenata: Proces personalizacije i transporta ličnih karata, vozačkih dozvola, putnih isprava, registarskih tablica, tahografskih kartica i pograničnih propusnica tokom 2023. godine odvijao se je besprijekorno u kontinuitetu. Zaključeni su neophodni sporazumi o kupovini obrazaca ličnih karata i vozačkih dozvola na period od 4 godine te pokrenuti postupci za javne nabavke registarskih tablica osiguravajući nesmetan rad u budućnosti.
Transparentnost u radu: Tokom 2023. godine Agencija je u skladu sa novousvojenim Zakonom o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 61/23), a koji se odnosi na oblast proaktivne transparentnosti, na svojoj internet stranici redovno objavljivala i ažurirala informacije iz svog djelokruga rada. Na taj način je građanima BiH omogućen jednostavan pristup relevantnim informacijama o aktivnostima Agencije, što doprinosi transparentnijem i odgovornijem radu institucije. Ovakav pristup proaktivnoj transparentnosti predstavlja korak naprijed ka izgradnji povjerenja građana u institucije i jačanju demokratskih vrijednosti u društvu.
Digitalizacija: Agencija priprema nove strateške ciljeve, radi na uspostavi novih elektronskih servisa i platformi vezanih za digitalni identitet i digitalni potpis. Aktivno sudjelujemo u digitalnoj transformaciji, kao i u uspostavljanju elektronske uprave. Naš temeljni cilj je uspostava digitalnog identiteta građana Bosne i Hercegovine koji će omogućiti korištenje javnih usluga i usluga od povjerenja u servisima koji su orjentirani na principu G2C. Također, želimo da naši komunikacioni resursi i kvalifikovane potvrde kao i digitalni identitet omogući lakše funkcioniranje bilo kojeg organa, institucije ili privrednog društva koje pruža korisnički orjentisane elektronske usluge.
2024
Uvođenje e-Identiteta: Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) je implementacijom usluge e-Identiteta građanima omogućila širok spektar usluga koje mogu obavljati online, odnosno bez fizičkog prisustva. Pored uvida u svoje lične evidencije, građanima je sada omogućeno i aktiviranje elektronskog potpisa. Osim toga, uz sve prednosti za građane, mnoge institucije kao i kompanije mogu uslugu elektronskog potpisivanja iskoristiti za modernizaciju svog poslovanja i komunikaciju sa korisnicima. Agencija za identifikacione dokumente evidenciju razmjenu podataka Bosne i Hercegovine konstantno ima ključnu ulogu kao nosilac digitalne transformacije u zemlji, postavljajući temelje za efikasnije, transparentnije i modernije administrativne procese, te pružajući osnovu za dalji napredak i razvoj u digitalnom dobu, istovremeno promovišući važnost digitalizacije za budući razvoj društva.
Implementacija Twinning projekta: Unapređenje pružanja usluga građanima Bosne i Hercegovine kroz jačanje kapaciteta Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) je Twinning projekt između Italije, Finske i Bosne i Hercegovine, koji finansira Europska unija u okviru programa pretpristupne pomoći EU.
Specifični fokus projekta je na tehničkom unapređenju Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), a modernizacijom i jačanjem tehničkih sposobnosti IDDEEA-e, teži se ka unapređenju upotrebe e-usluga, poboljšanju sigurnosti i kvaliteta informacionih sistema, razvoju koncepta otvorenih podataka, usklađivanju s pravnom stečevinom EU i jačanju ljudskih resursa.
Agencija također radi na implementaciji digitalnog novčanika u skladu s evropskim regulativama poput eIDAS 2.0. Očekuje se da će digitalni ID novčanik biti predstavljen do kraja godine.
