Povodom posljednjeg saopštenja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine od 22.06.2026. godine, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), radi tačnog informisanja javnosti, dužna je ukazati na više netačnih i pravno neutemeljenih tvrdnji koje su iznesene.
Prije svega, IDDEEA jasno ističe da nikada nije osporavala nadležnost Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH u dijelu koji se odnosi na zakonitost obrade ličnih podataka. To nije sporno.
Ono što jeste sporno jeste pokušaj da se, pod izgovorom zaštite ličnih podataka, preuzme regulatorna funkcija nad oblasti kvalifikovanih elektronskih potpisa, što Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH nije dato nijednim zakonom Bosne i Hercegovine. To je suština ovog pitanja.
Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine još od 2006. godine jasno uređuje ovu oblast. Taj zakon precizno propisuje:
- ko može biti ovjerilac,
- kako se vrši identifikacija korisnika,
- koje podatke ovjerilac može koristiti,
- ko vrši nadzor nad radom ovjerioca,
- i ko može izricati mjere zabrane.
Posebno je važno ukazati na član 18. Zakona o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine, koji izričito propisuje da ovjerilac može koristiti isključivo one lične podatke koji su potrebni za pružanje usluge. Dakle, pitanje zaštite ličnih podataka u sistemu kvalifikovanog elektronskog potpisa već je uređeno posebnim zakonom. To znači da je Agencija za zaštitu ličnih podataka eventualno mogla ispitivati samo jedno pitanje:
-da li IDDEEA obrađuje više podataka nego što je potrebno?
Međutim, u svom rješenju Agencija nije utvrdila:
- koji konkretni podaci su sporni,
- koji podaci su prekomjerni,
- koji podaci su pribavljeni protivno zakonu,
- niti na koji način je povrijeđen član 18. Zakona o elektronskom potpisu.
Umjesto toga, Agencija je otišla mnogo dalje i pokušala odlučivati o samom pravu IDDEEA-e da izdaje kvalifikovane elektronske potvrde. To nije pitanje zaštite podataka. To je pitanje statusa ovjerioca, a to pitanje zakon izričito stavlja u nadležnost Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine.
Član 20. Zakona o elektronskom potpisu jasno propisuje da nadzor nad ovjeriocima vrši nadležni organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Član 21. istog zakona jasno propisuje da upravo taj organ može izricati mjere zabrane rada ovjerioca. To je zakonska činjenica, a ne tumačenje ili mišljenje.
Posebno je pravno problematično što Agencija u svom saopštenju pokušava predstaviti da IDDEEA svoju nadležnost izvodi isključivo iz Zakona o ličnoj karti Bosne i Hercegovine. To nije tačno. Činjenice su vrlo jednostavne:
Zakon o elektronskom potpisu donesen je 2006. godine.
Zakon o IDDEEA donesen je 2008. godine.
Izmjene i dopune Zakona o ličnoj karti Bosne i Hercegovine donesene su tek 2012. godine.
Dakle, kada je članom 8. stav (6) Zakona o IDDEEA propisana nadležnost Agencije za elektronske certifikate i elektronsko potpisivanje u oblasti identifikacionih dokumenata, ovaj Zakon o ličnoj karti još nije ni postojao. Zbog toga je pravno neodrživo tvrditi da se nadležnost IDDEEA-e iz 2008. godine može ograničiti zakonom iz 2013. godine. To jednostavno ne stoji.
Posebno zabrinjava i unutrašnja kontradikcija samog rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka. U dispozitivu rješenja Agencija izričito ostavlja izuzetak za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacionih dokumenata. Time sama Agencija priznaje postojanje zakonske nadležnosti IDDEEA-e.
Istovremeno, kroz obrazloženje pokušava tu istu nadležnost suziti i reinterpretirati. Takva unutrašnja kontradikcija ozbiljno narušava pravnu sigurnost.
Dodatno, Agencija se u svom saopštenju poziva na presudu Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, Sud Bosne i Hercegovine nikada nije utvrdio da IDDEEA može izdavati kvalifikovane elektronske potpise isključivo kroz ličnu kartu. Sud je potvrdio da ta nadležnost postoji. To uopće nije isto. Pokušaj da se iz sudske odluke izvodi ekskluzivitet koji u njoj ne postoji predstavlja pogrešno i selektivno tumačenje sudske odluke.
IDDEEA ostaje potpuno posvećena zakonitom radu, zaštiti prava građana i očuvanju jedinstvenog sistema digitalnog identiteta Bosne i Hercegovine. Pravna sigurnost građana ne može se graditi proizvoljnim širenjem nadležnosti. Pravna sigurnost se gradi isključivo poštivanjem zakona.
I upravo zato IDDEEA će koristiti sva raspoloživa pravna sredstva radi zaštite svojih zakonskih nadležnosti, zaštite pravne sigurnosti građana i zaštite stabilnosti digitalnog sistema Bosne i Hercegovine.