Na osnovu prikazanih podataka može se zaključiti da interes građana Bosne i Hercegovine za pomorske i brodarske knjižice iz godine u godinu ne jenjava – naprotiv, pokazuje zanimljivu dinamiku koja prati stvarne potrebe tržišta rada i geografsku specifičnost naše zemlje.
Iako Bosna i Hercegovina ima ukupnu dužinu granica od 1.537 km, od čega je 762,5 km kopnene, 751,0 km riječne i tek 23,5 km morske granice, more očigledno ima “duži domet” nego što se čini na prvi pogled. Rijeke poput Save, Une, Drine i Neretve i dalje su plovne u određenim dijelovima, pa brodarske knjižice imaju svoju jasnu i logičnu namjenu. Ipak, brojke jasno pokazuju da pomorske knjižice prednjače – jer bh. građani more često pronalaze daleko od kuće.
Posebno se izdvaja pomorska knjižica, koja se u posmatranom periodu (2022–2025) izdaje u znatno većem broju u odnosu na brodarsku. Razlog je prilično jasan: veliki broj građana BiH radi na kruzerima, trgovačkim brodovima i drugim pomorskim linijama širom svijeta. Iako imamo samo 23,5 km mora, naši pomorci “pokrivaju” okeane – od Jadrana do Kariba.
Statistički prikaz po godinama pokazuje:
- kontinuirano visoko interesovanje za pomorske knjižice, s vrhuncem u 2023. i 2024. godini,
- manji, ali stabilan broj izdatih brodarskih knjižica, uglavnom vezanih za riječni saobraćaj i unutrašnje plovne puteve,
- uključenost različitih nivoa vlasti (RS, FBiH i Brčko distrikt), što potvrđuje da je riječ o potrebi prisutnoj na cijelom prostoru BiH.
Drugim riječima – iako nismo pomorska sila po dužini obale, po broju ljudi koji rade na moru itekako “plovimo”.
A rijeke? One tiho podsjećaju da Bosna i Hercegovina ima više vode nego što se na prvi pogled čini – samo što dio naših građana tu vodu pronalazi malo dalje od kućnog praga.