Povodom posljednjeg priopćenja Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine od 22. lipnja 2026. godine, Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), radi točnog informiranja javnosti, dužna je ukazati na više netočnih i pravno neutemeljenih tvrdnji koje su iznesene.
Prije svega, IDDEEA BiH jasno ističe da nikada nije osporavala nadležnost Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH u dijelu koji se odnosi na zakonitost obrade osobnih podataka. To nije sporno.
Ono što jest sporno jest pokušaj da se, pod izgovorom zaštite osobnih podataka, preuzme regulatorna funkcija nad područjem kvalificiranih elektroničkih potpisa, što Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH nije dano nijednim zakonom Bosne i Hercegovine. To je bit ovog pitanja.
Zakon o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine još od 2006. godine jasno uređuje ovo područje. Taj zakon precizno propisuje:
- tko može biti ovjeritelj,
- kako se provodi identifikacija korisnika,
- koje podatke ovjeritelj može koristiti,
- tko provodi nadzor nad radom ovjeritelja,
- i tko može izricati mjere zabrane.
Posebno je važno ukazati na članak 18. Zakona o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine, koji izrijekom propisuje da ovjeritelj može koristiti isključivo one osobne podatke koji su potrebni za pružanje usluge. Dakle, pitanje zaštite osobnih podataka u sustavu kvalificiranog elektroničkog potpisa već je uređeno posebnim zakonom. To znači da je Agencija za zaštitu osobnih podataka eventualno mogla ispitivati samo jedno pitanje:
- obrađuje li IDDEEA više podataka nego što je potrebno?
Međutim, u svom rješenju Agencija nije utvrdila:
- koji su konkretni podaci sporni,
- koji su podaci prekomjerni,
- koji su podaci pribavljeni protivno zakonu,
- niti na koji je način povrijeđen članak 18. Zakona o elektroničkom potpisu.
Umjesto toga, Agencija je otišla mnogo dalje i pokušala odlučivati o samom pravu IDDEEA-e da izdaje kvalificirane elektroničke potvrde. To nije pitanje zaštite podataka. To je pitanje statusa ovjeritelja, a to pitanje zakon izrijekom stavlja u nadležnost Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
Članak 20. Zakona o elektroničkom potpisu jasno propisuje da nadzor nad ovjeriteljima provodi nadležno tijelo pri Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Članak 21. istog zakona jasno propisuje da upravo to tijelo može izricati mjere zabrane rada ovjeritelja. To je zakonska činjenica, a ne tumačenje ili mišljenje.
Posebno je pravno problematično što Agencija u svom priopćenju pokušava prikazati da IDDEEA svoju nadležnost izvodi isključivo iz Zakona o osobnoj iskaznici Bosne i Hercegovine. To nije točno. Činjenice su vrlo jednostavne:
Zakon o elektroničkom potpisu donesen je 2006. godine.
Zakon o IDDEEA-i donesen je 2008. godine.
Izmjene i dopune Zakona o osobnoj iskaznici Bosne i Hercegovine donesene su tek 2012. godine.
Dakle, kada je člankom 8. stavkom (6) Zakona o IDDEEA-i propisana nadležnost Agencije za elektroničke certifikate i elektroničko potpisivanje u području identifikacijskih isprava, ovaj Zakon o osobnoj iskaznici još nije ni postojao. Zbog toga je pravno neodrživo tvrditi da se nadležnost IDDEEA-e iz 2008. godine može ograničiti zakonom iz 2013. godine. To jednostavno ne stoji.
Posebno zabrinjava i unutarnja proturječnost samog rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka. U izreci rješenja Agencija izrijekom ostavlja iznimku za digitalno potpisivanje u području identifikacijskih isprava. Time sama Agencija priznaje postojanje zakonske nadležnosti IDDEEA-e.
Istodobno, kroz obrazloženje pokušava tu istu nadležnost suziti i reinterpretirati. Takva unutarnja proturječnost ozbiljno narušava pravnu sigurnost.
Dodatno, Agencija se u svom priopćenju poziva na presudu Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, Sud Bosne i Hercegovine nikada nije utvrdio da IDDEEA može izdavati kvalificirane elektroničke potpise isključivo putem osobne iskaznice. Sud je potvrdio da ta nadležnost postoji. To uopće nije isto. Pokušaj da se iz sudske odluke izvodi ekskluzivitet koji u njoj ne postoji predstavlja pogrešno i selektivno tumačenje sudske odluke.
IDDEEA ostaje u potpunosti posvećena zakonitom radu, zaštiti prava građana i očuvanju jedinstvenog sustava digitalnog identiteta Bosne i Hercegovine. Pravna sigurnost građana ne može se graditi proizvoljnim širenjem nadležnosti. Pravna sigurnost gradi se isključivo poštivanjem zakona.
I upravo zato IDDEEA će koristiti sva raspoloživa pravna sredstva radi zaštite svojih zakonskih nadležnosti, zaštite pravne sigurnosti građana i zaštite stabilnosti digitalnog sustava Bosne i Hercegovine.