Nakon što smo u prethodnim priopćenjima ukazali na ozbiljne posljedice rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine po funkcioniranje državnih institucija i fiskalni sustav Bosne i Hercegovine, smatramo važnim dodatno pojasniti još jedan iznimno važan segment ovog pitanja, a koji se izravno odnosi na pravosudni sustav Bosne i Hercegovine.
Sustav kvalificiranih elektroničkih potpisa, koji IDDEEA uspostavlja i održava u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine, danas je mnogo više od tehničkog alata ili administrativne usluge. Riječ je o ključnom mehanizmu digitalnog povjerenja na kojem se temelji funkcioniranje brojnih pravosudnih procesa u Bosni i Hercegovini. Funkcioniranje pravosuđa nije pomoćni segment državnog sustava, nego jedan od njegovih temeljnih stupova, zbog čega svako zadiranje u njegove operativne mehanizme mora biti promatrano s posebnom institucionalnom i pravnom pozornošću.
U proteklom razdoblju, u suradnji s Visokim sudbenim i tužiteljskim vijećem Bosne i Hercegovine, kvalificirani elektronički potpisi implementirani su u više od 100 pravosudnih institucija diljem Bosne i Hercegovine, gdje ih svakodnevno koristi gotovo 2.000 sudaca, tužitelja i pravosudnih službenika. Kroz taj sustav svakodnevno se provodi elektroničko potpisivanje sudskih i tužiteljskih akata, razmjena dokumentacije i provedba postupaka koji su od ključnog značaja za učinkovitost pravosuđa i ostvarivanje prava građana. U sustavu u kojem se svakodnevno odlučuje o slobodi, imovini, pravima i obvezama građana, svako usporavanje ili destabilizacija digitalnih pravosudnih procesa izravno utječe na ostvarivanje pravde.
Posebno je važno naglasiti da se kroz isti sustav provodi i elektronička prijava imovine sudaca, tužitelja i članova Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, što predstavlja jedan od ključnih mehanizama transparentnosti i integriteta pravosudnog sustava. Time se pitanje kvalificiranih elektroničkih potpisa izravno povezuje i sa sustavom transparentnosti imovine nositelja pravosudnih funkcija, što predstavlja jedan od ključnih stupova integriteta pravosuđa.
Svako pravno destabiliziranje tog sustava izravno otvara pitanja kontinuiteta tih procesa i učinkovitosti mehanizama odgovornosti unutar pravosuđa. To jasno pokazuje da pitanje kvalificiranih elektroničkih potpisa nije ograničeno na jednu instituciju. Riječ je o sustavu koji je postao sastavni dio funkcioniranja pravosuđa i mehanizama odgovornosti unutar njega.
Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u ovaj sustav objektivno proizvodi posljedice koje se izravno odražavaju na učinkovitost rada sudova i tužiteljstava, na pravnu sigurnost građana i na ukupno povjerenje u pravosudni sustav Bosne i Hercegovine.
Posebno zabrinjava činjenica da Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine ovim rješenjima ulazi u područje koje je posebnim zakonom jasno uređeno. Zakon o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine izrijekom propisuje da nadzor nad radom ovjeritelja provodi nadležno tijelo pri Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, dok isključivo to tijelo ima ovlast da, ako za to postoje zakonski uvjeti, donosi mjere zabrane ili ograničenja rada. Svako postupanje izvan tog zakonskog okvira otvara ozbiljno pitanje protuzakonitog prekoračenja ovlasti.
Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji daje činjenica da se ovakvo postupanje događa neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da područje elektroničke identifikacije i kvalificiranih elektroničkih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini. U takvom ustavnopravnom okviru svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u izvršavanju tih nadležnosti mora se promatrati s posebnom pozornošću, jer kada se kroz upravne akte dovodi u pitanje sustav na kojem počivaju sudovi, tužiteljstva i mehanizmi transparentnosti pravosuđa, posljedice ne snose samo institucije. Posljedice snose građani kroz sporije ostvarivanje pravde, veću pravnu nesigurnost i slabljenje povjerenja u vladavinu prava. Posebno imajući u vidu da se ovdje ne osporava novi ili neprovjereni sustav, nego sustav koji već godinama funkcionira i koji je postao sastavni dio rada pravosudnih institucija, svako naknadno pravno osporavanje takvog sustava proizvodi posljedice koje izravno utječu na pristup pravdi i pravnu sigurnost građana.
Zbog toga IDDEEA smatra svojom institucionalnom obvezom jasno ukazati na ove činjenice, jer stabilnost sustava kvalificiranih elektroničkih potpisa danas nije samo pitanje tehničke infrastrukture. To je pitanje učinkovitosti pravosuđa, pravne sigurnosti građana, integriteta nositelja pravosudnih funkcija i zaštite vladavine prava u Bosni i Hercegovini.