Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) održali su danas zajedničku konferenciju za medije povodom posljednjih rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine koja se odnose na IDDEEA-u i Upravu za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kako bi javnosti predstavili potpune činjenice, pravni okvir i institucionalni kontekst ovog pitanja.
Posebno naglašavamo da su predmetnim rješenjima Agencije za zaštitu osobnih podataka istodobno učinjena četiri ozbiljna pravna odstupanja: prvo, ulazak u nadležnost Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine propisanu člancima 20. i 21. Zakona o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine; drugo, potpuno izostavljanje primjene članka 18. istog zakona koji uređuje pitanje obrade osobnih podataka u radu ovjeritelja; treće, pogrešno i pravno neutemeljeno vezivanje pravne osnove za Zakon o osobnoj iskaznici Bosne i Hercegovine; i četvrto, donošenje upravnog akta čiji su izreka i obrazloženje međusobno pravno proturječni.
Područje kvalificiranog elektroničkog potpisa u Bosni i Hercegovini predstavlja posebno pravno područje uređeno Zakonom o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine kao lex specialis propisom te Zakonom o IDDEEA-i. Zakon o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine donesen je 2006. godine.
Zakon o IDDEEA-i donesen je 2008. godine. Izmjene i dopune Zakona o osobnoj iskaznici Bosne i Hercegovine kojima se uređuje područje elektroničkog potpisa na čipu osobne iskaznice donesene su tek 2012. godine. Ova kronologija ima bitan pravni značaj.
Kada je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2008. godine kroz članak 8. stavak (6) Zakona o IDDEEA-i izrijekom propisala nadležnost IDDEEA-e za digitalno potpisivanje u području identifikacijskih isprava, elektroničke certifikate i elektroničke potpise, uz izravno upućivanje na Zakon o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine, tada postojeći Zakon o osobnoj iskaznici Bosne i Hercegovine još uvijek nije ni postojao. Iz toga proizlazi da je pravno i logički neodrživo pokušavati nadležnosti IDDEEA-e retroaktivno ograničavati ili sužavati zakonom donesenim četiri godine kasnije.
Posebno naglašavamo da članak 20. Zakona o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine jasno propisuje da je nadzorno tijelo za ovo područje Ured za nadzor i akreditaciju ovjeritelja pri Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. To znači da su pitanja statusa ovjeritelja, zakonitosti izdavanja kvalificiranih elektroničkih potvrda, zakonitosti internih pravila ovjeritelja, zakonitosti modela identifikacije korisnika i zakonitosti pružanja usluga kvalificiranog elektroničkog potpisa isključivo u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
Jednako je važno da članak 21. istog zakona jasno propisuje mjere koje nadzorno tijelo može poduzimati, uključujući i zabranu pružanja usluga ovjeritelja. To znači da zakon ne određuje samo tko provodi nadzor, nego i tko jedini može izricati takve mjere. Svako postupanje drugog tijela kojim se faktički izriče mjera koju zakon izrijekom rezervira za drugo nadležno tijelo predstavlja izravan ulazak u tuđu zakonsku nadležnost.
Ovo nije samo stajalište Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, kroz odgovor Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, jasno potvrdilo da su vođenje Evidencije ovjeritelja, postupak upisa i inspekcijski nadzor nad ovjeriteljima isključiva nadležnost Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Dakle, pravni okvir u ovom području nije sporan.
IDDEEA je upisana u Evidenciju ovjeritelja 15. travnja 2022. godine, nakon što je proveden zakonom propisani postupak i nakon što je utvrđeno da ispunjava sve zakonske i tehničke uvjete. Od tog trenutka Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine provodi kontinuirani stručni i inspekcijski nadzor nad radom IDDEEA-e te do danas nisu utvrđene nepravilnosti koje bi dovele u pitanje njezin status ovjeritelja ili zakonitost njezina rada.
Posebno je važno ukazati i na članak 18. Zakona o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine, koji jasno uređuje pitanje zaštite osobnih podataka u radu ovjeritelja i propisuje da ovjeritelj može koristiti isključivo one osobne podatke koji su nužni za pružanje usluge, odnosno koji su pribavljeni neposredno od osobe ili uz njezinu suglasnost. Time je zakonodavac još 2006. godine u sam Zakon o elektroničkom potpisu ugradio načelo smanjenja opsega obrade podataka. To znači da eventualni nadzor u ovom segmentu može biti ograničen isključivo na pitanje eventualne prekomjerne obrade podataka.
Međutim, u predmetnim rješenjima Agencije za zaštitu osobnih podataka uopće nije izvršena analiza članka 18. Zakona o elektroničkom potpisu, nije utvrđeno postojanje prekomjerne obrade niti su identificirani konkretni podaci koji bi eventualno bili sporni. Umjesto toga, predmetnim rješenjima ulazi se u ocjenu zakonitosti samog sustava elektroničkog potpisa, statusa ovjeritelja i pravne osnove rada IDDEEA-e i UIO-a BiH, čime se izlazi iz granica zakonom propisane nadležnosti.
Dodatno zabrinjava činjenica da sama rješenja sadržavaju ozbiljne unutarnje pravne proturječnosti, budući da izreka i obrazloženje ne slijede istu pravnu logiku, čime se dodatno narušava pravna sigurnost. Posebno zabrinjava i činjenica da je ovime stvoren izravan institucionalni sukob između dva važeća regulatorna režima Bosne i Hercegovine. S jedne strane Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, kao jedino nadležno tijelo prema Zakonu o elektroničkom potpisu, potvrđuje zakonitost rada ovjeritelja. S druge strane Agencija za zaštitu osobnih podataka, bez zakonske nadležnosti za to područje, pokušava faktički suspendirati isti pravni režim. Takva situacija ozbiljno narušava pravnu sigurnost i povjerenje u jedinstveno djelovanje institucija države.
Važno je podsjetiti da ovo nije izoliran slučaj.
Tijekom 2024. godine, također neposredno pred izborni proces i tijekom pilot-implementacije izbornih tehnologija, doneseno je rješenje kojim je zabranjeno izdavanje elektroničkog identiteta građanima Bosne i Hercegovine.
Danas, u 2026. godini, u trenutku pune implementacije izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, elektroničko brojanje i elektronički prijenos rezultata, ponovno svjedočimo gotovo identičnim institucionalnim intervencijama usmjerenima prema sustavu kvalificiranog elektroničkog potpisa.
Kada se isti obrazac ponovi dva puta, u istom političkom i institucionalnom trenutku, neposredno pred izbore, javnost ima puno pravo postaviti pitanje o razlozima i posljedicama takvog djelovanja.
Podsjećamo da je National Democratic Institute (NDI) u svom posljednjem izvješću jasno naveo da implementacija izbornih tehnologija podrazumijeva koordinaciju Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, Agencije za zaštitu osobnih podataka i IDDEEA-e. To potvrđuje središnju ulogu IDDEEA-e u očuvanju integriteta izbornog procesa i zaštiti povjerenja građana u izborni sustav Bosne i Hercegovine.
Istodobno se legitimno postavlja i pitanje regulatorne dosljednosti.
Ako su problem državne institucije Bosne i Hercegovine koje postupaju u skladu sa zakonom, pod punim institucionalnim nadzorom države, koje su upisane u evidencije, akreditirane i redovito kontrolirane, onda javnost ima pravo znati prema kojim kriterijima isti standard ne vrijedi jednako i za privatne subjekte, uključujući i one koji nemaju sjedište u Bosni i Hercegovini. Zaštita osobnih podataka ne može biti selektivna, a pravni standard mora biti jednak za sve. U suprotnom se legitimno otvara pitanje je li stvarni cilj zaštita podataka ili pokušaj destabilizacije jedinstvenog državnog sustava digitalnog identiteta.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i IDDEEA ostaju u potpunosti posvećeni zaštiti zakonitosti, očuvanju institucionalnog poretka, digitalnoj transformaciji Bosne i Hercegovine i zaštiti jedinstvenog sustava digitalnog potpisa građana Bosne i Hercegovine.
Digitalni potpis građana Bosne i Hercegovine mora ostati pod zaštitom države Bosne i Hercegovine, u okviru zakona Bosne i Hercegovine i u službi svih građana. S tim ciljem bit će iskorištena sva raspoloživa pravna i institucionalna sredstva radi zaštite zakonitosti, pravne sigurnosti, javnog interesa i stabilnosti sustava od ključnog značaja za funkcioniranje države Bosne i Hercegovine.