Nakon jučerašnjeg priopćenja Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), kojim smo ukazali na ozbiljne pravne i institucionalne posljedice rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP) i njezina ravnatelja u tehničkom mandatu Dragoljuba Reljića, smatramo važnim dodatno pojasniti jedan segment ovog pitanja koji se izravno odnosi na funkcioniranje fiskalnog sustava Bosne i Hercegovine.
Već smo jasno ukazali da Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine ovim rješenjima ulazi u područje koje je posebnim zakonom izrijekom uređeno i za koje Zakon o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine jasno utvrđuje nadležnost Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Naime, to nije samo pitanje formalne nadležnosti, nego je riječ o pitanju pravne sigurnosti cijelog sustava, s obzirom na to da sustav kvalificiranih elektroničkih potpisa nije ograničen samo na IDDEEA-u. Riječ je o infrastrukturi digitalnog povjerenja na kojoj danas počivaju brojni ključni procesi na razini Bosne i Hercegovine. Upravo na toj infrastrukturi danas počivaju brojni zakonski i operativni procesi drugih državnih institucija, uključujući i fiskalne procese od izravnog značaja za proračun Bosne i Hercegovine.
Jedan od najvažnijih takvih procesa jest i sustav elektroničkih prijava Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kroz koji porezni obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte. Kroz taj sustav država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 milijuna konvertibilnih maraka javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sustava važan za financijsku stabilnost države. To su sredstva iz kojih se financiraju plaće zaposlenih u javnom sektoru, mirovinski fondovi, zdravstveni sustav, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u sustav kvalificiranih elektroničkih potpisa ima posljedice koje daleko nadilaze rad jedne institucije. Takvo postupanje izravno otvara pitanje kontinuiteta fiskalnih procesa, stabilnosti javnih prihoda i pravne sigurnosti poslovanja. Posebno je važno naglasiti da se ovdje ne radi o uspostavljanju novog sustava niti o eksperimentalnom modelu rada. Riječ je o sustavu koji godinama funkcionira, koji su prihvatile institucije, gospodarstvo i građani i na kojem se temelji značajan dio pravnog i fiskalnog prometa Bosne i Hercegovine. Upravo zato svako naknadno pravno osporavanje takvog sustava proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od uobičajenog regulatornog postupanja.
Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji daje činjenica da se ovakvo postupanje događa neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da područje elektroničke identifikacije i kvalificiranih elektroničkih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u izvršavanju tih nadležnosti mora se promatrati s posebnom ozbiljnošću. Naime, kada tijelo koje nije nadležno prema posebnom zakonu ulazi u taj prostor i donosi odluke koje izravno utječu na sustave putem kojih država ostvaruje javne prihode, onda više ne govorimo samo o pojedinačnom upravnom pitanju. Tada govorimo o izravnom utjecaju na fiskalnu stabilnost države.
Dodatno, ovdje se otvara i ozbiljno pitanje pravne sigurnosti svih ranije izvršenih elektroničkih prijava, carinskih deklaracija i drugih fiskalnih akata koji su godinama provođeni kroz isti sustav. Ako se danas osporava pravna osnova sustava, legitimno je postaviti pitanje kakve posljedice takvo tumačenje može proizvesti na sve prethodne radnje koje su na tom temelju izvršene. Takva pravna nesigurnost ne pogađa samo institucije, nego pogađa gospodarstvo, građane i državu.
Zbog toga IDDEEA smatra svojom obvezom javno ukazati na ove činjenice, jer pitanje zakonitosti, stabilnosti i kontinuiteta sustava kvalificiranih elektroničkih potpisa danas više nije pitanje jedne institucije. To je pitanje stabilnosti javnih prihoda, kontinuiteta izvršavanja zakonskih obveza gospodarstva i zaštite financijske sigurnosti države Bosne i Hercegovine.